Incamake
Ku wa 25 Gicurasi 2026, Isi yose yizihije ku nshuro ya mbere Umunsi Mpuzamahanga w’Umupira w’Amaguru (World Football Day), nyuma y’uko Umuryango w’Abibumbye (United Nations) uwemeje mu 2024. Uyu munsi washyizweho hagamijwe gushimangira uruhare rukomeye rw’umupira w’amaguru mu guteza imbere amahoro, ubumwe, ubufatanye n’iterambere rirambye ku Isi.
Iri hizihizwa rifite ishingiro mu cyemezo cy’Inteko Rusange ya ONU cyo ku wa 7 Gicurasi 2024, cyashingiye ku mateka y’irushanwa rya mbere mpuzamahanga ry’umupira w’amaguru ryabereye mu Mikino Olempike ya 1924 i Paris. Ibi bigaragaza ko umupira w’amaguru umaze igihe kirekire ufite uruhare mu guhuza abantu ku rwego mpuzamahanga.
Uyu mukino ukurikiranwa n’abarenga miliyari 4 z’abantu ku isi, bigatuma uba ururimi mpuzamahanga ruhuza abantu b’imitima, indimi, amadini n’imico itandukanye. Ku bw’iyo mpamvu, ONU iwufata nk’igikoresho cy’ingenzi mu kubaka isi irangwa n’amahoro, ubwumvikane n’ubumwe.
Mu ncamake, Umunsi Mpuzamahanga w’Umupira w’Amaguru ugaragaza ko siporo atari umukino gusa, ahubwo ari igikoresho gikomeye cy’uburezi, ubukungu, imibanire mpuzamahanga n’ubwiyunge, kandi ugakomeza gushishikariza amahanga gukoresha siporo mu guteza imbere amahoro arambye n’iterambere rusange ry’abaturag
1. Intangiriro
Umupira w’amaguru ni siporo ikunzwe cyane ku Isi kandi ikaba ifite uruhare runini mu mibereho y’abantu kurusha indi mikino myinshi. Mu bihugu byinshi, umupira w’amaguru ntabwo ufatwa nk’imyidagaduro gusa, ahubwo ni igice cy’umuco, ubuzima bwa buri munsi ndetse n’uburyo bwo guhuza abantu bafite inkomoko n’imyumvire itandukanye. Binyuze mu marushanwa atandukanye kuva ku rwego rw’ibanze kugeza ku rwego mpuzamahanga, uyu mukino ushobora guhuriza hamwe abantu babarirwa muri za miliyoni bakishimira intego imwe yo gushyigikira amakipe yabo no gusangira ibyishimo by’umukino.
Uko imyaka yagiye ishira, umupira w’amaguru wabaye ururimi mpuzamahanga ruhuza amahanga n’abaturage bafite indimi, amoko, amadini n’imico bitandukanye. Ku bibuga by’umupira w’amaguru hagaragarira ubufatanye, ubwubahane, gukorera hamwe no kwemera ko abantu bose bangana. Ni siporo yagaragaje ko ishobora kurenga imipaka ya politiki n’ubukungu, igahinduka ikiraro gihuza abantu ndetse n’ibihugu. Mu bihe byinshi by’amakimbirane cyangwa ibibazo byugarije Isi, umupira w’amaguru wakomeje gukoreshwa nk’uburyo bwo kongera kubaka ubumwe n’amahoro hagati y’abaturage.
Byongeye kandi, umupira w’amaguru ufite uruhare rukomeye mu iterambere ry’ubukungu n’imibereho myiza y’abaturage. Uyu mukino utanga akazi ku bantu benshi harimo abakinnyi, abatoza, abasifuzi, abanyamakuru, abacuruzi ndetse n’abandi bakora ibikorwa bifitanye isano n’imikino. Amarushanwa akomeye nka FIFA World Cup, UEFA Champions League n’andi marushanwa mpuzamahanga yinjiriza ibihugu amafaranga menshi binyuze mu bukerarugendo, kwamamaza no guteza imbere ibikorwa remezo.
Ku rwego rw’urubyiruko, umupira w’amaguru ufasha abana n’abakiri bato kwiga indangagaciro zirimo disipulini, gukorera hamwe, kwihangana no kubahana. Mu bihugu byinshi, siporo ikoreshwa nk’uburyo bwo kurwanya ibiyobyabwenge, urugomo n’ibindi bibazo byugarije urubyiruko. Abahanga mu mibereho y’abantu bagaragaza ko siporo ifasha mu kubaka icyizere no guteza imbere impano zitandukanye z’urubyiruko.
Kubera uruhare rukomeye rw’umupira w’amaguru mu guhuza abantu no guteza imbere amahoro, Inteko Rusange y’Umuryango w’Abibumbye (UN General Assembly) yafashe icyemezo cyo gushyiraho Umunsi Mpuzamahanga w’Umupira w’Amaguru uzajya wizihizwa buri wa 25 Gicurasi buri mwaka. Iki cyemezo cyafashwe mu mwaka wa 2024 hagamijwe guha agaciro uruhare rw’uyu mukino mu kubaka Isi irangwa n’ubumwe, ubwubahane, ubufatanye n’iterambere rirambye.
Uyu munsi mpuzamahanga kandi ufite amateka akomeye kuko ushingiye ku irushanwa rya mbere mpuzamahanga ry’umupira w’amaguru ryabaye mu mikino Olempike yabereye i Paris mu Bufaransa mu mwaka wa 1924. Kuva icyo gihe kugeza ubu, umupira w’amaguru wakomeje gukura no kwamamara ku Isi yose, uba kimwe mu bikorwa bihuriza hamwe abantu benshi kurusha ibindi.
Bityo rero, iyi nyandiko igamije gusobanura uruhare rw’umupira w’amaguru mu guteza imbere amahoro, ubumwe n’iterambere ry’Isi, hagaragazwa amateka y’Umunsi Mpuzamahanga w’Umupira w’Amaguru, akamaro kawo mu mibereho y’abantu ndetse n’uruhare rwawo mu kubaka umubano mwiza hagati y’amahanga.
2. Amateka y’Umunsi Mpuzamahanga w’Umupira w’Amaguru n’ay’Umupira w’Amaguru muri Rusange
Amateka y’umupira w’amaguru agaragaza urugendo rurerure rw’iterambere ry’uyu mukino kuva mu bihe bya kera kugeza ube siporo mpuzamahanga ikunzwe kurusha izindi ku Isi. Nubwo uburyo bwawo bwa kijyambere bwatangiriye mu Bwongereza mu kinyejana cya 19, imikino isa n’umupira w’amaguru yabayeho kera cyane mu bihugu bitandukanye, aho abantu bakiniraga imipira ikozwe mu bikoresho bitandukanye hagamijwe imyidagaduro no kwidagadura.
Mu Bwongereza ni ho hashyizweho amategeko ya mbere y’umupira w’amaguru (Football Association Laws) mu mwaka wa 1863, bikaba ari byo byafashije gutandukanya umupira w’amaguru n’umupira wa Rugby. Ibi byatumye umukino ugira amabwiriza asobanutse, bikongera umuvuduko w’ikwirakwira ryawo mu Burayi no mu bindi bice by’Isi. Mu mwaka wa 1904, hashinzwe FIFA (Fédération Internationale de Football Association), ifite intego yo kuyobora no guteza imbere umupira w’amaguru ku rwego mpuzamahanga.
Mu 1930 habaye Igikombe cy’Isi cya mbere cy’umupira w’amaguru cyabereye muri Uruguay, kikaba cyarashyizeho umusingi w’amarushanwa mpuzamahanga akomeye tubona muri iki gihe.
Tariki ya 28 Gicurasi 1928 nibwo Ishyirahamwe ry’umupira w’amaguru ku Isi (FIFA) ryari riyobowe n’umufaransa Jules Rimet ryemeje ko muri Uruguay habera imikino yo kwizihiza isabukuru y’imyaka 100 iki gihugu gisubiranye ubwigenge.
Ibihugu byose binyamuryango bya FIFA byaratumiwe, 13 gusa byemera ubutumire, 9 ari ibyo muri Amerika naho bine ari iby’i Burayi.
Ngo ibihugu byinshi by’i Burayi byatinye kujya muri Uruguay batinya uburebure bw’urugendo mu bwato rwagombaga kumara ibyumweru bibiri mu nyanja ngari.
Igikombe cyatanzwe cyakozwe n’Umufaransa Abel Lafleur kiri mu ishusho y’ikigirwamana cy’Abagereki cy’intsinzi, Niké. Iki gikombe cyiswe, Trophée Jules Rimet cyari gifite uburebure bwa cm 35 gipima ibiro bisaga 6.

Igikombe Trophée Jules Rimet
Kuva icyo gihe, umupira w’amaguru wakomeje gukura cyane, ugera ku rwego rwo kuba siporo ikurikiranwa n’abantu barenga miliyari enye ku Isi yose, bigatuma uba umukino wa mbere ukunzwe ku Isi.
Ku rundi ruhande, amateka y’Umunsi Mpuzamahanga w’Umupira w’Amaguru ni mashya ugereranyije n’aya siporo ubwayo. Ku wa 7 Gicurasi 2024, Inteko Rusange y’Umuryango w’Abibumbye (UN General Assembly) yafashe icyemezo cyo gushyiraho ku mugaragaro Umunsi Mpuzamahanga w’Umupira w’Amaguru uzajya wizihizwa buri wa 25 Gicurasi buri mwaka. Iki cyemezo cyafashwe hagamijwe kwishimira no guha agaciro uruhare rw’umupira w’amaguru mu guteza imbere amahoro, ubumwe n’iterambere rirambye ku Isi.
Abakinnyi 11 bakomeye bitabiriye Igikombe cy’Isi cya 1930 cyabereye muri irigwe(Uruguay)
Igikombe cy’Isi cya 1930 cyabereye muri Uruguay ni cyo cya mbere mu mateka y’isi, kandi cyagaragayemo abakinnyi benshi basize izina rikomeye mu mupira w’amaguru. Nubwo hatabaho “ideal official best XI” yemewe, hari abakinnyi bagaragaye cyane mu mikino no mu bitego byabo, bagira uruhare rukomeye mu migendekere y’iryo rushanwa.
Dore 11 bakomeye b’icyo gikombe mu 1930:
1. Enrique Ballestrero (Uruguay) – Umunyezamu
Umunyezamu w’Ubuyuruwayi wagize uruhare rukomeye mu gutuma Uruguay itwara igikombe, cyane cyane mu mikino ya nyuma.

2. José Nasazzi (Uruguay) – Myugariro / Kapiteni

Yari kapiteni wa Uruguay, azwi nk’umwe mu bakinnyi b’intangarugero mu mateka y’umupira w’amaguru.
3. José Andrade (Uruguay) – Umukinnyi wo hagati

Azwiho ubuhanga, umuvuduko no guhuza umukino hagati y’ubwugarizi n’ubusatirizi.
4. Luis Monti (Argentina/Italy) – Umukinnyi wo hagati

Yari umukinnyi ukomeye cyane mu guhuza ikipe, aza no kugaragara mu makipe abiri y’ibihugu mu mateka.
5. Guillermo Stábile (Argentina) – Rutahizamu
Yabaye umukinnyi watsinze ibitego byinshi muri iryo rushanwa, aza no kuba umwe mu byamamare byaryo.
6. Héctor Scarone (Uruguay) – Rutahizamu
Umwe mu bakinnyi bakomeye ba Uruguay, ufite ubuhanga bwo gutsinda no gutanga imipira y’ingenzi.
7. Pedro Cea (Uruguay) – Rutahizamu
Yagize uruhare rukomeye mu mukino wa nyuma harimo no gutsinda ibitego by’ingenzi.
8. Santos Iriarte (Uruguay) – Rutahizamu
Yazwi cyane kubera igitego yatsinze mu mukino wa nyuma wa 1930.
9. Pablo Dorado (Uruguay) – Rutahizamu
Yatsinze igitego cya mbere cy’Igikombe cy’Isi cya mbere mu mateka.
10. Raimundo Orsi (Argentina) – Winger
Yari umukinnyi wihuta kandi ufite ubuhanga bwo gutera ibitego no gucenga abugarira.
11. Angelo Schiavio (Italy) – Rutahizamu
Umwe mu bakinnyi bakomeye b’u Butaliyani, uzwiho gutsinda ibitego byinshi mu bihe bye.
Aba bakinnyi bagize uruhare rukomeye mu gutuma Igikombe cy’Isi cya 1930 kiba amateka. Uyu mukino wagaragaje intangiriro y’igihe gishya cy’umupira w’amaguru mpuzamahanga, aho abakinnyi batangiye kumenyekana ku rwego rw’Isi yose.
Amakipe yitabiriye Igikombe cy’Isi cya 1930
Igikombe cy’Isi cya 1930 cyabereye muri Uruguay cyitabiriwe n’amakipe 13 (thirteen national teams) yo mu migabane itandukanye.
Ayo makipe ni:Uruguay (nyiricyubahiro) ,Argentina ,Brazil ,Chile ,Paraguay ,Bolivia,Peru ,United States (USA) ,Mexico ,France ,Belgium ,Romania ,Yugoslavia
Ibi byagaragaje ko ari irushanwa rya mbere mpuzamahanga, nubwo amakipe yo mu Burayi atitabiriye ku bwinshi kubera ingendo zihenze n’ibihe by’ubukungu.
Mu mateka y’umupira w’amaguru, Egypt (Misiri) ni yo kipe ya mbere yo ku mugabane wa Afurika yitabiriye Igikombe cy’Isi, aho yagiye mu irushanwa rya 1934 ryabereye mu Butaliyani. Icyo gihe, Egypt yanditse amateka akomeye kuko yari yonyine ihagarariye Afurika, bikaba byaragaragaje intangiriro y’uruhare rw’uwo mugabane mu mupira w’amaguru mpuzamahanga. Yagiye mu Butaliyani nk’igihugu cyabonye amahirwe yo kwitabira iri rushanwa rya mbere ryitabiriwe n’ibihugu bike, ariko iza guhura n’imbogamizi zikomeye mu mukino wayo wa mbere, itsindwa n’ikipe ya Hungary ku bitego 4–2 maze isezererwa mu majonjora ya mbere. Nubwo yasezerewe hakiri kare, Egypt yasize amateka akomeye yo kuba yarafunguye inzira y’uko Afurika nayo ishobora kwitabira amarushanwa akomeye ku rwego rw’Isi.
2. Ikipe yatwaye igikombe
Ikipe yatwaye igikombe ni: Uruguay
Uruguay yegukanye igikombe nyuma yo gutsinda Argentina ku mukino wa nyuma ku bitego 4–2.
Ibi byatumye Uruguay iba:
- Igihugu cya mbere cyegukanye Igikombe cy’Isi
- Cyahawe igikombe cya mbere cyiswe Jules Rimet Trophy
3. Igihembo cyahawe ikipe yatwaye igikombe
Mu 1930, nta mafaranga cyangwa ibihembo nk’ibigezweho byahabwaga amakipe. Ahubwo:
- Uruguay yahawe Trophy y’Igikombe cy’Isi (Jules Rimet Trophy)
- Yanahawe icyubahiro gikomeye nko kuba igihugu cya mbere cyanditse amateka
- Umunsi wo gutsinda warahinduwe umunsi mukuru w’igihugu (national celebration day) muri Uruguay
Icyo gihe igikombe ubwacyo cyari cyo gihembo gikuru.
4. Umukinnyi wa mbere wahawe igihembo nk’umukinnyi w’icyo gikombe
Mu 1930 nta gihembo cya “Best Player (Golden Ball)” cyatanzwe nk’uko bikorwa muri iki gihe.
Ariko hashingiwe ku mateka n’isesengura rya FIFA n’abanditsi ba siporo:
Guillermo Stábile (Argentina)
- Ni we wabaye top scorer (uwatsinze ibitego byinshi): ibitego 8
- Benshi bamufata nk’umukinnyi wagaragaye cyane muri iryo rushanwa Ariko ku mugaragaro:
- Igihembo cya “Best Player” cyatangiye gutangwa nyuma cyane (1970 no hejuru)
Igikombe cy’Isi cya 1930 cyitabiriwe n’amakipe 13, kikaba ari cyo cyatangije amateka ya FIFA World Cup. Uruguay ni yo yatwaye igikombe cya mbere, ihabwa Jules Rimet Trophy nk’ikirango cy’intsinzi. Nubwo nta gihembo cy’umukinnyi mwiza cyari gihari icyo gihe, Guillermo Stábile yagize uruhare rukomeye nk’umukinnyi watsinze ibitego byinshi, akandikwa mu mateka ya mbere y’iri rushanwa.
Uyu munsi wahujwe n’amateka y’umupira w’amaguru mpuzamahanga, by’umwihariko ishingwa ry’umusingi w’amarushanwa ya mbere akomeye yabaye mu mikino Olempike yo mu 1924 yabereye i Paris mu Bufaransa, aho umupira w’amaguru watangiye kugaragaza imbaraga zawo nk’umukino uhuza ibihugu bitandukanye. Kuva icyo gihe, siporo yatangiye gufatwa nk’igikoresho gikomeye cyo guhuza abantu no guteza imbere ubufatanye mpuzamahanga.
Muri rusange, amateka y’umupira w’amaguru agaragaza uburyo uyu mukino wavuye mu myidagaduro isanzwe ugahinduka igikoresho gikomeye cy’imibanire mpuzamahanga, ubukungu n’umuco. Uyu mukino wakomeje kuba ikimenyetso cy’ubumwe bw’abantu, aho imipaka y’ibihugu, indimi n’imico idashobora kuwubangamira. Ni muri urwo rwego Umunsi Mpuzamahanga w’Umupira w’Amaguru washyizweho nk’umwanya wo kuzirikana izi ndangagaciro no gukomeza kuzamura uruhare rwawo mu iterambere ry’Isi.
Tariki ya 25 Gicurasi yatoranyijwe hashingiwe ku mateka y’irushanwa rya mbere mpuzamahanga ry’umupira w’amaguru ryabaye mu mikino Olempike yabereye i Paris mu Bufaransa mu mwaka wa 1924, aho ibihugu byo mu turere twose tw’Isi byari bihagarariwe bwa mbere. Mu mwaka wa 2024, Umuryango w’Abibumbye wemeje icyemezo A/RES/78/281 kigena uyu munsi nk’umunsi mpuzamahanga wo kwizihiza umupira w’amaguru.
3. Umupira w’Amaguru nk’Igikoresho cy’Ubumwe.
Umupira w’amaguru uhuza abantu b’ingeri zitandukanye kandi ugafasha mu gusenya inzitizi zishingiye ku moko, amadini, ubukungu cyangwa politiki. Abantu benshi bahurira ku bibuga no mu marushanwa bagamije gushyigikira amakipe yabo no gusangira ibyishimo. FIFA ndetse n’Umuryango w’Abibumbye byagaragaje ko umupira w’amaguru ari urubuga rukomeye rw’ubufatanye n’ubwiyunge hagati y’amahanga.
Umupira w’amaguru ni siporo ifite ubukungu n’imibare igaragaza neza ko ari igikoresho gikomeye gihuza abantu ku Isi yose. Ugaragaza imbaraga zidasanzwe mu guhuza ibihugu, guteza imbere ubukungu, no kwimakaza ubumwe n’ubusabane hagati y’abantu batandukanye.
1. Abawukina
Ku rwego rw’Isi:
- Habarirwa abarenga miliyoni 250 bakinira umupira w’amaguru mu buryo butandukanye (abanyamwuga n’abakina mu rwego rw’imyidagaduro).
- Muri bo, abakinnyi b’umwuga babarirwa muri ibihumbi byinshi (over 130,000 professional players globally).
- Abakinnyi bakiri bato (youth football) ni bo benshi cyane, bigaragaza ko ari siporo ikura urubyiruko mu buryo bwihuse.
Ibi bituma umupira w’amaguru uba siporo y’abantu benshi kurusha izindi ku Isi.
2. Abawureba
- Igikombe cy’Isi cya FIFA (World Cup) gikunze kurebwa n’abantu barenga miliyari 3 kugeza kuri miliyari 5 ku isi hose.
- Umukino wa nyuma ushobora kurebwa n’abantu barenga miliyari 1.5 icyarimwe.
- Imikino ya shampiyona zikomeye (Premier League, La Liga, Champions League) ikurikirwa n’abantu babarirwa muri miliyoni amagana buri cyumweru. Ibi bigaragaza ko umupira w’amaguru ari siporo ifite abafana benshi kurusha izindi ku Isi.
3. Amafaranga yinjizwa
Umupira w’amaguru ni kimwe mu bikorwa byinjiza amafaranga menshi ku Isi:
- Inganda z’umupira w’amaguru (football industry) zifite agaciro kagereranywa na miliyari zisaga 600 USD ku mwaka ku Isi yose.
- Ibikombe bikomeye nka FIFA World Cup bishobora kwinjiriza igihugu cyakiriye miliyari 4–10 USD mu bukerarugendo, itangazamakuru n’ishoramari.
- Amakipe akomeye nka Real Madrid, Manchester United, PSG afite agaciro karenga miliyari 4 USD buri imwe.
- Abakinnyi bakomeye binjiza imishahara n’amasezerano y’amatangazo ashobora kugera kuri miliyoni amagana ku mwaka. Ibi byose bituma umupira w’amaguru uba igice gikomeye cy’ubukungu bw’isi.
4. Ibihugu biwukina n’ikwirakwira ryawo
- Ibihugu byose bigize Umuryango w’Abibumbye (193+ ibihugu) bifite amakipe y’umupira w’amaguru.
- FIFA ifite abanyamuryango 211 associations, birenze n’ibihugu byemewe na UN.
- Afurika, Uburayi, Aziya, Amerika na Oceania byose bifite amarushanwa n’amakipe y’umwuga. Ibi bigaragaza ko nta mugabane n’umwe utagira umupira w’amaguru.
5. Uko uhuza abantu
Umupira w’amaguru ufasha mu:
a) Ubumwe bw’abantu
- Umupira w’amaguru uhuza abafana b’amoko atandukanye, bakibagirwa itandukaniro ryabo bagahuza urugwiro n’inyota yo gushyigikira ikipe imwe.
- Uhuza abantu b’amadini atandukanye, kuko ku kibuga cy’umupira nta tandukaniro rishingiye ku idini ribaho; icy’ingenzi ni urukundo rw’umukino.
- Uhuza abantu bavuga indimi zitandukanye, ariko bakumvikana mu rurimi rumwe rw’ishyaka ry’umupira.
- Ku kibuga, buri wese aba angana imbere y’amategeko y’umukino, yaba umukinnyi, umutoza cyangwa umufana.
- Umupira w’amaguru utera ubusabane hagati y’abaturage, ugafasha abantu kwiyumvanamo no kubana mu mahoro.
Mu by’ukuri, umupira w’amaguru si umukino gusa ahubwo ni igikoresho gikomeye cy’ubumwe n’amahoro mu bantu ku isi hose, nk’uko bigaragazwa no ku rwego rw’imiryango mpuzamahanga nka FIFA ishishikariza iterambere ry’umukino n’ubufatanye hagati y’ibihugu.
b) Amahoro n’ubwiyunge
Umupira w’amaguru ugira uruhare rukomeye mu guteza imbere amahoro n’ubwiyunge hagati y’abantu n’imiryango itandukanye:
- Uhuza abantu bari baratandukanye kubera amakimbirane, bagasubira guhurira hamwe bashyize imbere umukino.
- Utera ubusabane hagati y’abaturage, bigatuma habaho kuganira no gusangira ibitekerezo mu mahoro.
- Ufasha abantu kwibagirwa ibibatanya, bagashyira imbere icyabahuza ari cyo gukunda umupira.
- Mu mikino mpuzamahanga, ibihugu bihura mu mahoro, bikubaka umubano mwiza n’ubufatanye.
- Umunyezamu, umukinnyi n’umufana bose biga kubahana amategeko y’umukino, bikigisha no kubaha abandi mu buzima busanzwe.
umupira w’amaguru ni igikoresho gikomeye cy’amahoro n’ubwiyunge kuko uhuza imitima y’abantu ugakuraho inzitizi z’amacakubiri.
c) Ubusabane n’umuco
Umupira w’amaguru ugira uruhare rukomeye mu guteza imbere ubusabane n’umuco hagati y’abantu b’ahantu hatandukanye:
- Imikino ikomeye ihinduka “festival y’isi”, aho abantu bateranira bakishimana, bakaririmba, bakabyina kandi bagasangira ibyishimo bitandukanye.
- Abafana bagenda mu bindi bihugu kureba imikino, bagahura n’abandi bantu bashya, bakamenyana kandi bakagirana ubucuti burambye.
- Uyu mukino uhuza imico itandukanye y’ibihugu, abantu bakigira ku myambarire, indirimbo, n’imyitwarire y’abandi bafana.
- Binyuze mu marushanwa mpuzamahanga, imico y’ibihugu itandukanye iravangwa igatera gusobanukirwa no kubahana.
- Umupira w’amaguru uteza imbere “sports tourism”, aho abantu basura ibindi bihugu kubera imikino, bikagira uruhare mu bukungu no mu gusabana.
umupira w’amaguru uhuza isi mu buryo bw’umuco, ukaba igikoresho gikomeye cyo gusangira ibyishimo n’ubwumvikane hagati y’abantu batandukanye.
d) Iterambere ry’urubyiruko
Umupira w’amaguru ugira uruhare rukomeye mu iterambere ry’urubyiruko haba ku mubiri, mu bwenge no mu mibereho rusange:
- Ufasha urubyiruko kwirinda ibiyobyabwenge n’imyitwarire mibi, rukarushaho kwibanda ku mikino n’imyitozo ngororamubiri.
- Uteza imbere impano z’abakiri bato, bamwe bakavamo abakinnyi babigize umwuga bakabasha kwiteza imbere.
- Uwigisha disipulini, gukorana n’abandi no kubaha amategeko, ibyo bikabafasha no mu buzima busanzwe.
- Urema amahirwe y’akazi, haba mu gukina, gutoza, gutegura imikino no kuyitunganya.
- Uteza imbere ubuzima bwiza, kuko imyitozo ngororamubiri igabanya indwara zitandukanye zituruka ku kudakora siporo.
- Uteza imbere ubumenyi n’ubushobozi bwo gufata ibyemezo vuba no gukemura ibibazo mu ikipe.
umupira w’amaguru ni uburyo bwiza bwo kubaka ejo hazaza h’urubyiruko rukomeye, rufite indangagaciro n’ubushobozi bwo kwiteza imbere.
Umupira w’amaguru si umukino usanzwe gusa, ahubwo ni inganda nini y’isi, igikoresho cya diplomasi, urubuga rw’ubukungu n’ikiraro cy’ubumwe bw’abantu. Imibare y’abawukina (miliyoni 250+), abawureba (miliyari 3–5), n’amafaranga yinjizwa (miliyari 600+ USD ku mwaka) byose bigaragaza ko ari siporo ifite imbaraga zidasanzwe mu guhuza isi no guteza imbere amahoro n’ubusabane.
4. Uruhare rw’Umupira w’Amaguru mu Kubaka Amahoro.
Umupira w’amaguru ni imwe mu mikino ikunzwe ku isi yose, kandi ufite uruhare rukomeye mu kubaka amahoro hagati y’abantu n’ibihugu bitandukanye. Uretse kuba umukino ushimisha abantu, unakoreshwa nk’igikoresho cyo kunga ubumwe no gukemura amakimbirane.
- Guhuza abantu batandukanye: Umupira w’amaguru uhuza abantu b’amoko, amadini n’indimi zitandukanye, bagahurira ku ntego imwe yo gushyigikira umukino n’amakipe yabo. Ibi bigabanya urwikekwe n’amacakubiri.
- Kwigisha kubahana: Abakinnyi, abatoza n’abafana biga kubahiriza amategeko y’umukino. Ibi bituma abantu na bo mu buzima busanzwe biga kubaha abandi no kubana mu mahoro.
- Kongera ubusabane mpuzamahanga: Imikino mpuzamahanga ituma ibihugu bihura mu mahoro, bikaganira kandi bikubaka umubano mwiza. Ibi bigira uruhare mu kugabanya amakimbirane ya politiki n’imibereho.
- Gufasha mu bwiyunge: Mu bihugu byanyuze mu mateka y’amakimbirane, umupira w’amaguru ukoreshwa mu guhuza abaturage no kubafasha kwiyunga.
- Guteza imbere imishinga y’amahoro: Imiryango mpuzamahanga nk’FIFA hamwe n’abandi bafatanyabikorwa bakoresha umupira mu bukangurambaga bw’amahoro n’iterambere.
Mu gusoza, umupira w’amaguru si umukino gusa, ahubwo ni igikoresho gikomeye cy’amahoro ku isi, kuko uhuza abantu, ukigisha kubahana kandi ukubaka ubwumvikane hagati y’ibihugu n’abaturage.
5. Umupira w’Amaguru n’Iterambere ry’Ubukungu
Umupira w’amaguru si umukino gusa, ahubwo ni n’urwego rukomeye rutanga umusanzu munini mu iterambere ry’ubukungu ku rwego rw’isi n’urwa buri gihugu.
- Kurema imirimo: Umupira w’amaguru uha akazi abantu benshi nk’abakinnyi, abatoza, abasifuzi, abaganga b’amakipe, abanyamakuru n’abashinzwe imicungire y’imikino.
- Kwinjiza amadovize: Imikino mpuzamahanga n’amarushanwa atandukanye yinjiza amafaranga menshi binyuze mu matike, uburenganzira bwo gutangaza imikino (broadcasting rights) n’abaterankunga (sponsorships).
- Guteza imbere ubukerarugendo: Imikino ikomeye ikurura abafana baturutse mu bindi bihugu, bagasura hoteli, resitora n’ahandi hantu nyaburanga, bikazamura ubukungu bw’igihugu.
- Guteza imbere ubucuruzi: Ibicuruzwa by’amakipe (merchandise) nk’imyambaro, inkweto n’ibikoresho by’imikino bigurishwa cyane, bikagira uruhare mu kuzamura isoko.
- Gushora imari: Abaterankunga n’ibigo bikomeye bashora amafaranga mu mupira w’amaguru, bikagira uruhare mu kuzamura ibikorwa remezo n’imiyoborere y’imikino.
Imiryango nka FIFA igira uruhare mu guteza imbere iri soko rinini ry’umupira w’amaguru ku isi, binyuze mu marushanwa nk’igikombe cy’isi gitanga inyungu nini mu bukungu.
umushahara ugereranyije (ku mwaka) w’abakinnyi 10 bahembwa menshi ku isi:
| N° | Umukinnyi | Igihugu aturukamo | Ikipe akinamo | Umushahara ku mwaka (agereranyije) |
| 1 | Cristiano Ronaldo | Portugal | Al Nassr | $200M – $300M (miliyoni 200–300 z’amadolari) |
| 2 | Lionel Messi | Argentina | Inter Miami CF | $120M – $135M |
| 3 | Kylian Mbappé | Ubufaransa | Real Madrid | $90M – $115M |
| 4 | Neymar Jr | Brazil | Al Hilal | $90M – $110M |
| 5 | Karim Benzema | Ubufaransa | Al Ittihad | $77M – $100M |
| 6 | Kevin De Bruyne | Bubiligi | Manchester City | $60M+ |
| 7 | Mohamed Salah | Misiri | Liverpool FC | $55M |
| 8 | Erling Haaland | Noruveje | Manchester City | $80M – $100M |
| 9 | Sadio Mané | Senegal | Al Nassr | $40M – $60M |
| 10 | Vinícius Júnior | Brazil | Real Madrid | $60M |
umupira w’amaguru ni moteri ikomeye y’iterambere ry’ubukungu kuko uremamo akazi, winjiza amafaranga kandi ukazamura ubukerarugendo n’ubucuruzi.
6. Umupira w’Amaguru n’Urubyiruko
Urubyiruko rwinshi rwigira byinshi mu mupira w’amaguru birimo disipulini, gukorera hamwe, kubaha amategeko no kwigirira icyizere, ibyo bikabafasha no mu buzima bwa buri munsi.
- Umupira w’amaguru wigisha urubyiruko gukurikiza gahunda (discipline), kuko umukinnyi agomba kwitoza, kubahiriza igihe no gukurikiza amabwiriza y’umutoza.
- Uteza imbere gukorera hamwe, kuko umukino usaba ko abakinnyi bafatanya kugira ngo bagere ku ntsinzi.
- Utera kwigirira icyizere, kuko urubyiruko rwigira ku ntsinzi no ku myitozo bagakomeza kwizera ubushobozi bwabo.
- Mu bihugu byinshi, amarerero (football academies) afasha abana n’urubyiruko guteza imbere impano zabo kuva bakiri bato.
- Ayo marerero anafasha urubyiruko kwirinda ibyangiza ubuzima, bakibanda ku mikino, kwiga no guteza imbere ejo hazaza habo.
- Umupira w’amaguru kandi ufasha urubyiruko kubona amahirwe y’akazi n’iterambere, bamwe bakavamo abakinnyi babigize umwuga cyangwa abandi bakabona imirimo ijyanye na siporo.
Mu ncamake, umupira w’amaguru ni igikoresho gikomeye cyo kubaka urubyiruko rwiza, rufite indangagaciro n’ubushobozi bwo kwiteza imbere no guteza imbere igihugu.
7. Imbogamizi Zibangamiye Umupira w’Amaguru
Nubwo umupira w’amaguru ufite akamaro kanini mu mibereho y’abantu n’iterambere ry’imibereho myiza, uhura n’imbogamizi zitandukanye ziwubangamira:
- Ruswa: Hari aho usanga abayobozi, abasifuzi cyangwa abandi bafata ibyemezo barigwaho ruswa, bigatuma ibisubizo by’imikino bitaba inyangamugayo.
- Ivangura: Mu bice bimwe na bimwe, haracyagaragara ivangura rishingiye ku moko, amoko y’amakipe, ubwenegihugu cyangwa n’ibindi, bigatesha agaciro umukino.
- Ihohoterwa ku bibuga: Hari abafana cyangwa n’abakinnyi bagaragaza imyitwarire mibi nk’imirwano, gutukana no kwangiza ibintu, bigahungabanya ituze.
- Imikoreshereze mibi y’amafaranga: Hari aho amafaranga yinjizwa n’umupira atakoreshwa neza, bikadindiza iterambere ry’amakipe n’ibikorwa remezo.
- Imyitwarire mibi y’abafana: Abafana bamwe bashobora guteza imvururu, gukurura urwango hagati y’amakipe, cyangwa kwangiza isura y’umukino.
Mu rwego rwo gukemura izo mbogamizi, ni ngombwa ko ibihugu n’inzego za siporo bikomeza gushyira imbere ubunyangamugayo, imiyoborere myiza no kubahiriza amategeko y’umupira w’amaguru kugira ngo umukino ukomeze kuba isoko y’amahoro n’iterambere.
Ibihe bitazibagirana byaranze umupira w’amaguru mu myaka 16 ishize
Nta kintu gishimangira urukundo rw’umupira w’amaguru nk’ibihe bitazibagirana. Bishobora kuba igitego cyatsinzwe mu masegonda ya nyuma y’umukino, gutungurana kw’amakipe mato cyangwa uburiganya budasanzwe.
Ni byinshi ushobora kuba warabonye mu gihe umaze ureba umupira w’amaguru, ariko turakwibutsa bimwe mu byabaye mu 10 ishize n’ibindi byagiye bigarukwaho n’abatari bake.
2010: Iniesta ahesha Espagne igikombe cy’Isi
Igikombe cy’Isi kimwe rukumbi cyabereye muri Afurika, cyegukanywe na Espagne ikegukana bwa mbere ibikesha igitego cyo mu minota y’inyongera cyatsinzwe na Andrés Iniesta mu mukino wayihuje n’u Buholandi.
Wari umukino wa nyuma udasanzwe, aho umusifuzi w’Umwongereza Howard Webb yatanzemo amakarita y’umuhondo 12.
Myugariro w’u Buholandi, John Heitinga yahawe ikarita ya kabiri y’umuhondo ku munota wa 109 mu gihe byibazwaho uburyo Nigel de Jong yagumye mu kibuga nyuma yo gukubita umugeri Xabi Alonso mu gituza.
Nyuma yo gutsinda igitego cyahesheje igihugu cye Igikombe cy’Isi, Iniesta yiyambuye umupira, asigarana undi w’imbere wariho amagambo yo kuzirikana Dani Jarque wakiniraga Espanyol, ariko akaba yarapufye bitunguranye mu 2009 afite imyaka 26.
Igikombe cy’Isi cyaje Espagne iri mu bihe byayo, aho mu 2008 na 2012 yegukanye igikombe cy’Uburayi (Euro).
2011: FC Barcelone ikosora Manchester United ku mukino wa nyuma wa UEFA Champions League
Impamvu uyu mukino uri mu yaranze imyaka 10 iheruka, ni uburyo amakipe yombi yagiye guhura ari ku rwego rumwe ndetse igice cyawo cya mbere, cyarangiye ari igitego 1-1.
FC Barcelone yatozwaga na Pep Guardiola, ibifashijwemo na Lionel Messi, yatsinze Manchester United ibitego 3-1, yegukana irushanwa ku nshuro ya gatatu mu myaka itandatu.
Sir Alex Ferguson watozaga Manchester United, yavuze ko ari yo kipe nziza yahuyemo mu gihe yamaze ari umutoza.
2012: Agüero atungura Manchester United
Umwaka wa 2012 uzahora wibukwa mu isozwa ry’umwaka uwo ari wose w’imikino muri Shampiyona ya Premier League.
Manchester City yagiye gukina umukino usoza umwaka w’imikino isabwa gutsinda Queens Park Rangers kugira ngo yegukana igikombe cya mbere cya Shampiyona mu myaka 44.
Uko iminota yaganaga ku musozo mu y’inyongera, ikipe y’umutoza Roberto Mancini yari yatsinzwe ibitego 2-1 ndetse kugeza kuri iryo segonda, igikombe cyari mu maboko ya Manchester United.
Igitego cyo kwishyura cyatsinzwe na Edin Džeko ku munota wa 92, cyagaruriye Manchester City icyizere mbere y’uko Sergio Agüero atsinda igitego cyabahesheje intsinzi n’igikombe cya Shampiyona.
Martin Tyler wogezega uwo mukino kuri Sky Sports yavuze ko bigoye kuzongera kubona ibihe nk’ibi.
2013: Gusezera kwa Sir Alex Ferguson
Mu mwaka wakurikiyeho, Manchester United yabaye nk’iyihimura kuri Manchester City, yegukana Shampiyona ndetse yari Premier League ya 13 yegukanywe na Sir Alex Ferguson wayitozaga.
Tariki ya 8 Gicurasi 2013, Ferguson yatangaje ko asezeye umupira w’amaguru nk’umutoza, ubwo yari afite imyaka 71.
Uyu mugabo w’Umunya- Écosse, yatwaye ibikombe 38 mu myaka 27 yatojemo iyi kipe y’i Old Trafford, akaba ari na we mutoza wegukanye ibikombe byinshi mu mateka y’umupira w’amaguru.
Icyo gihe, yatangaje ko “icyemezo cyo gusezera ari cyo gikomeye yafashe” mu buzima bwe.
Abandi batoza bose bamusimbuye muri iyi kipe uhereye kuri David Moyes, ntawe urongera kuyihesha Premier League, imyaka irindwi irashize.
2014: U Budage bwandagaje Brésil imbere y’abafana bayo
Icyizere cyari cyose ku batuye Brésil, bari bakiriye irushanwa baherukaga kwegukana mu 2002.
Nyuma yo kurenga amatsinda no gutsinda Chile na Colombia, Brésil yari ifite icyizere cyo kugera ku mukino wa nyuma, yahuye n’u Budage muri ½.
Ibyabereye muri Belo Horizonte na n’ubu bishobora kuba bitarasibangana mu mitwe no mu mitima y’abanya-Brésil batsinzwe n’u Budage ibitego 7-1.
Igice cya mbere cyarangiye ikipe ya Scolari imaze kwinjizwa ibitego 5-0 mu gihe u Budage bwageze ku mukino wa nyuma, bukegukana irushanwa butsinze Argentine igitego 1-0.
Uyu mukino niba utaragusekeje, warakubabaje!
.
2015: Ruswa muri FIFA
Mu mpeshyi ya 2015, Ishyirahamwe ry’Umupira w’Amaguru ku Isi (FIFA) ryabayemo ibitazibagirana nyuma y’uko Urwego rw’Ubutabera muri Leta Zunze Ubumwe za Amerika, rushinje bamwe mu bayobozi bakuru baryo, ibyaha birimo ruswa ndetse batabwa muri yombi n’Urwego rushinze iperereza muri Leta Zunze Ubumwe za Amerika, FBI.
Mu Ukuboza uwo mwaka, abayobozi 16 barafashwe bashinjwa kugira uruhare mu ruswa ya miliyoni $200 yatanzwe mu kugira ngo u Burusiya buzahabwe igikombe cy’Isi cya 2018 ndetse na Qatar ihabwe icya 2022.
Ibi byashyize iherezo ku buyobozi bw’abagabo babiri bari bakomeye; Sepp Blatter wayoboraga FIFA na Michel Platini wayoboraga UEFA, aho bahagaritswe imyaka umunani batagaragara mu bikorwa byose bijyanye n’umupira w’amaguru.
Ubujurire bwakozwe muri uwo mwaka, bwatumye igihano cya Blatter kiva ku myaka umunani igera kuri itandatu, ariko ntibyakuyeho icyasha ku mupira w’amaguru.
2016: Leicester City yegukanye Premier League
Kwegukana Premier League kw’ikipe ya Leicester City mu 2016 byatunguye benshi nyuma y’uko mu mwaka w’imikino wari wabanje, yari mu myanya ya nyuma ndetse ikaba yarashoboraga kumanuka mu cyiciro cya kabiri.
Mu mpeshyi ya 2015, nibwo Claudio Ranieri yagizwe umutoza wa Leicester City, asimbuye Nigel Pearson ndetse abasesenguzi benshi bategaga iminsi uyu Mutaliyani, bavuga ko atazabasha kuyigumisha mu cyiciro cya mbere.
Ibifashijwemo n’abarimo Jamie Vardy watsinze ibitego 13 mu mikino 11 yikurikiranya hagati ya Kanama n’Ugushyingo, Leicester City yageze kuri Noheli ariyo iyoboye Premier League mu gihe Manchester City, Arsenal na Tottenham zagowe no kuyikura kuri uwo mwanya.
2017: Neymar yatumye isoko ry’abakinnyi rihenda
Tariki ya 3 Kanama 2017 nibwo Paris Saint-Germain yaguze umunya-Brésil Neymar, aba umukinnyi wa mbere uhenze mu mateka y’umupira w’amaguru, aguzwe muri FC Barcelone kuri miliyoni 222€.
Uwaherukaga kugurwa menshi, yari Paul Pogba waguzwe na Manchester United avuye muri Juventus, mu 2016 kuri miliyoni 105€.
Kuva Neymar aguzwe, ibiciro by’abakinnyi byariyongereye ariko biragoye kubona uzarenza amafaranga uyu mukinnyi yaguzwe mu gihe cya vuba.
2018: Ronaldo yatsinze kimwe mu bitego bidasanzwe
Ni ibitego byinshi byatsinzwe mu myaka 10 ishize, ariko icyo Cristiano Ronaldo yatsinze Juventus mu 2018 muri UEFA Champions League, kiri mu bitazibagirana.
Ronaldo yabanje gusimbuka metero 2.2 mu kirere mbere yo kwigarama umupira yatereye mu rubuga rw’amahina ukaruhukira mu izamu ryari ririnzwe na Gianluigi Buffon.
Muri uwo mwaka, nibwo Ronaldo yagiye muri Juventus aguzwe muri Real Madrid.
Igitego cye ni cyo cyatowe nk’icy’umwaka na UEFA, gihigitse icyo Gareth Bale yatsinze Liverpool ku mukino wa nyuma.
2019: Liverpool yanga kurekura imbere ya FC Barcelone
FC Barcelone yatsinze Liverpool ibitego 3-0 mu mukino ubanza wa Champions League.
Mohamed Salah yagombaga gusiba umukino wo kwishyura kubera imvune ndetse amahirwe y’ikipe ya Jürgen Klopp yo gukomeza, yari make cyane.
Igice cya mbere cyarangiye Liverpool ifite igitego kimwe cya Divock Origi, cyabonetse ku munota wa karindwi. Aha, icyizere cyari cyinshi ku bafana ba FC Barcelone.
Georgio Wijnaldum watsinze ibitego bibiri nyuma yo gusimbura, yongereye Liverpool icyizere mbere y’uko Origi atsinda icya kane ku mupira wavuye muri koruneri yatewe na Trent Alexander-Arnold.
Anfield habereye ibitangaza byinshi, ariko ibyabaye iryo joro byasaga n’ibidasanzwe.
Liverpool yageze ku mukino wa nyuma, yegukana UEFA Champions League ku nshuro ya gatandatu, itsinze Tottenham.
Ibindi bitazibagirana mu mupira w’amaguru
U Bugereki butwara Euro 2004
Kwegukana Igikombe cy’Uburayi kw’u Bugereki mu 2004 ni kimwe mu bitangaza by’umupira w’amaguru.
Igitego cya Angelos Charistea cyari gihagije ngo gitere agahinda umutima n’amarira mu maso ya Cristiano Ronaldo.
Ubugereki nta mahirwe bwahabwaga mu gihe ibihugu nka Espagne, u Bufaransa na Portugal yari mu rugo, byari bifite abakinnyi bakomeye.
Ronaldinho akomerwa amashyi n’abafana ba Real Madrid kuri Santiago Bernabéu
Ntibisanzwe ko umukinnyi wa FC Barcelone yakomerwa amashyi n’abafana ba Real Madrid nubwo waba uri Lionel Messi watsindiye ibitego bitatu i Madrid.
Mu mukino wabaye mu Ugushyingo 2005, Ronaldinho yakomewe amashyi n’abafana ba mukeba nyuma yo kugaragaza ubuhanga ahanganye n’ikipe yarimo Iker Casillas, Roberto Carlos, David Beckham, Raul na Zinedine Zidane.
Penaliti ya Antonín Panenka
Hari mu Gikombe cy’Uburayi cyo mu 1976. Czechoslovakia yanganyije n’u Budage bw’Uburengerazuba ibitego 2-2, bituma hitabazwa penaliti ku mukino wa nyuma.
Antoním Panenka yagiye gutera penaliti yashoboraga guhesha Czechoslovakia igikombe. Panenka yateye agapira koroheje, umunyezamu Sepp Miaer agana iburyo, umupira ujya mu izamu.
Kuva icyo gihe, uyu mugabo yitiriwe penaliti zitewe muri ubwo buryo, ndetse abarimo Andrea Pirlo na Sebastian Abreu bagiye bazitera mu marushanwa akomeye naho Neymar, Robin van Persie na Cristiano Ronaldo barazihushije.
Korea y’Amajyaruguru itsinda u Butaliyani
Intsinzi y’igitego 1-0 Korea y’Amajyaruguru yabonye imbere y’u Butaliyani mu Gikombe cy’Isi cyo mu 1966, yatunguye isi yose bitewe n’uburyo muri icyo gihugu cyo muri Asia havugwamo intambara mu gihe u Butaliyani bwari buzwi nk’ikipe ikomeye.
Igitego Ryan Giggs yatsinze Arsenal
Igitego Ryan Giggs yatsinze Arsenal ku mukino wa nyuma wa FA Cup mu 1999, kigarukwaho cyane bitewe n’uburyo yacenzemo abakinnyi bane mbere yo gutsinda ndetse kikaba cyaratumye Manchester United yegukana ibikombe bitatu uwo mwaka.
Yagitsinze nyuma y’uko Arsenal yari imaze guhusha penaliti yatewe na Dennis Bergkamp mu gihe Manchester United yari yasigaye ari abakinnyi 10 ubwo Roy Keane yahabwaga ikarita itukura.
Lilian Thuram afasha u Bufaransa mu Gikombe cy’Isi
Mu mikino 142 yakiniye u Bufaransa, Liliam Thuram yabutsindiye ibitego bibiri gusa ariko bifite kinini bivuze!
Uyu wabaye umukinnyi wa Juventus, yabitsinze mu mukino wa ½ cy’Igikombe cy’Isi mu 1998, u Bufaransa bugera ku mukino wa nyuma busezereye Croatia ku bitego 2-1.
Iki gihugu cyari cyakiriye irushanwa, cyashobora gusezererwa ariko Thulam akigeza ku mukino wa nyuma ndetse kibasha kwegukana Igikombe cy’Isi gitsinzwe Brésil ibitego 3-0 ku mukino wa nyuma.
Umutwe wa Zinedine Zidane
Ku mukino wa nyuma w’Igikombe cy’Isi cya 2006 cyegukanywe n’u Butaliyani mu Budage, Zinedine Zidane wakinaga umukino we wa nyuma nk’umukinnyi, yahawe ikarita itukura kubera umutwe yakubise Umutaliyani, Marco Materazzi bitewe n’amagambo yamubwiye.
Liverpool yigaranzura Milan AC
Liverpool ifite amateka atangaje. Mu myaka 15 ishize, yegukanye UEFA Champions League ya 2005 iturutse inyuma, ikishyura ibitego 3-0 yari yatsinzwe na Milan AC ku mukino wa nyuma wabereye i Istanbul.
Igice cya mbere cyari cyarangiye ari 3-0, mu cya kabiri, ikipe y’umutoza Rafa Benitez itsindirwa na Steven Gerard, Vladimír Šmicer na Xabi Alonso kuri penaliti nyuma y’ikosa Gennaro Gattuso yari amaze gukorera kuri Gerard mu rubuga rw’amahina.
Hitabajwe penaliti, Liverpool irazitsinda, yegukana iri rushanwa ku nshuro ya gatanu mu gihe byayisabye gutegeza mu mwaka ushize wa 2019 ngo iryegukane ku nshuro ya gatandatu.
Ikiganza cy’Imana cya Diego Maradona
Ibaze nk’igitego Diego Maradona yatsindishije ikiganza mu Gikombe cy’Isi cyo mu 1986, gitsinzwe muri iki gihe!
Uyu mugabo w’Umunya-Argentine, yatsinze ibitego bitandukanye mu gihe cye, ariko icyo yatsinze u Bwongereza mu mukino wa ¼ cy’Igikombe cy’Isi mu 1986, akoresheje ikiganza, n’ubu kiracyavugwa.
Argentine yatsinze u Bwongereza ibitego 2-1 ndetse yegukanye iryo rushanwa ryari ryabereye muri Mexique.
Mu myaka itanu ishize (2020–2025), umupira w’amaguru waranzwe n’ibyishimo, amarira, amateka mashya n’ibibazo bikomeye byahinduye isi ya ruhago. Dore bimwe mu bihe bitazibagirana byaranze ruhago muri iyo myaka:
1. Icyorezo cya COVID-19 cyahagaritse ruhago (2020)
Mu mwaka wa 2020, icyorezo cya COVID-19 cyatumye amarushanwa hafi ya yose ahagarara ku isi. Shampiyona zikomeye nka Premier League, La Liga, Serie A ndetse na UEFA Champions League zarasubitswe, bamwe bakinira mu bibuga bidafite abafana. Iki cyari igihe kidasanzwe mu mateka ya ruhago.
2. Urupfu rwa Diego Maradona (2020)
Isi ya ruhago yagizwe mu gahinda n’urupfu rw’icyamamare Diego Maradona, umwe mu bakinnyi bakomeye babayeho. Yapfuye ku wa 25 Ugushyingo 2020, as leaving legacy ikomeye muri ruhago y’isi.
3. Argentina national football team yegukanye Igikombe cy’Isi cya 2022
Igikombe cy’Isi cya 2022 cyabereye muri Qatar cyabaye kimwe mu bikomeye mu mateka ya FIFA. Lionel Messi yayoboye Argentina national football team itsinda France national football team ku mukino wa nyuma warangiye penaliti. Messi yahise asohoza inzozi zo gutwara World Cup.
4. Cristiano Ronaldo yimukiye muri Saudi Arabia (2023)
Iyimuka rya Cristiano Ronaldo muri club ya Al Nassr FC ryahinduye cyane ruhago yo muri Aziya. Ryakurikiwe n’izindi nyenyeri nka Karim Benzema na Neymar, bituma Saudi Pro League itangira gukurura isi yose.
5. Manchester City F.C. yegukanye UEFA Champions League bwa mbere (2023)
Nyuma y’imyaka myinshi ishaka iki gikombe, Manchester City F.C. yegukanye UEFA Champions League itsinze Inter Milan. Umutoza Pep Guardiola yongeye kwandika amateka muri ruhago y’u Burayi.
6. Morocco national football team yanditse amateka muri Afurika (2022)
Mu Gikombe cy’Isi cya 2022, Morocco national football team yabaye ikipe ya mbere yo muri Afurika n’isi y’Abarabu ageze muri ½ cy’irangiza cya World Cup. Byahesheje Afurika ishema rikomeye.
7. EURO 2020 yakinwe mu 2021
Irushanwa rya EURO 2020 ryasubitswe kubera COVID-19 ariko rikinwa mu 2021. Italy national football team yegukanye igikombe itsinze England national football team kuri penaliti ku kibuga cya Wembley.
8. VAR yakomeje guteza impaka
Ikoranabuhanga rya VAR (Video Assistant Referee) ryakomeje guteza impaka mu marushanwa atandukanye. Hari abavuga ko rifasha ubutabera, abandi bakavuga ko ryica uburyohe bw’umukino.
9. Igikombe cy’Isi cy’Amakipe cyaguwe (2025)
FIFA yatangije uburyo bushya bw’Igikombe cy’Isi cy’Amakipe (FIFA Club World Cup) kirimo amakipe 32, kiba muri United States. Byagaragaje uko ruhago ikomeza kwaguka no kuba ubucuruzi bukomeye.
10. Abafana bagarutse mu bibuga nyuma ya COVID-19
Nyuma y’igihe kirekire ibibuga byarafunzwe, abafana bongeye gusubira mu bibuga. Atmosphere n’ibyishimo byongeye kugaruka muri ruhago ku isi yose.
Mu by’ukuri, imyaka 2020–2025 yabaye imyaka y’impinduka zikomeye muri ruhago: kuva ku cyorezo, amateka ya Messi, izamuka rya Morocco, kugeza ku mbaraga nshya za Saudi Arabia muri football.
11. Impinduka nshya muri UEFA Champions League (2024–2025)
UEFA yahinduye uburyo bwa Champions League, iva ku matsinda ishyiraho “league phase” irimo amakipe 36, ibintu byahinduye cyane imiterere y’irushanwa.
12. Paris Saint-Germain yegukanye UEFA Champions League bwa mbere (2025)
Paris Saint-Germain F.C. yegukanye UEFA Champions League bwa mbere itsinze Inter Milan ibitego 5-0 ku mukino wa nyuma wabereye i Munich.
13. FIFA Club World Cup yaguwe ikagera ku makipe 32 (2025)
FIFA yashyizeho uburyo bushya bwa Club World Cup irimo amakipe 32, bituma amarushanwa aba manini kurushaho kandi yegera uburyo bwa World Cup.
14. Portugal national football team yegukanye UEFA Nations League (2025)
Portugal national football team yongeye gutwara UEFA Nations League, igaragaza ko ikomeje kuba imwe mu makipe akomeye ku mugabane w’u Burayi.
15. Gutegura FIFA World Cup 2026
Mu 2025–2026, isi yose yitegerezaga imyiteguro ya FIFA World Cup 2026 izabera muri United States, Canada na Mexico, ikazaba iya mbere izitabirwa n’amakipe 48.
16. UEFA Champions League 2026
Finale ya UEFA Champions League 2026 hagati ya Paris Saint-Germain F.C. na Arsenal F.C. yabaye kimwe mu bihe byari bitegerejwe cyane muri ruhago y’u Burayi.
17. Iterambere rya ruhago y’abagore
Ruhago y’abagore yakomeje kuzamuka cyane hagati ya 2020–2026, cyane cyane UEFA Women’s Champions League n’andi marushanwa mpuzamahanga.
Mu by’ukuri, imyaka 2010–2026 yabaye imyaka y’impinduka zikomeye muri football: amateka mashya, ikoranabuhanga, amarangamutima y’abafana, ndetse no kwaguka kwa ruhago ku isi yose.
8. Umwanzuro
iyi nyandiko igaragaza ko umupira w’amaguru atari umukino usanzwe gusa, ahubwo ari igikoresho gikomeye gifite uruhare runini mu mibereho y’abantu ku isi. Uko ubushakashatsi bugaragaza, abagera kuri miliyari zirenga 3.5 bakurikirana umupira w’amaguru ku isi, bigaragaza ko ari wo mukino ukunzwe kurusha iyindi, bityo ukaba n’urubuga rukomeye rwo guhuza abantu.
Umupira w’amaguru ugira uruhare rukomeye mu guteza imbere ubumwe bw’abaturage, aho uhuza abantu batandukanye b’amoko, amadini n’indimi, ugakuraho amacakubiri. Nanone kandi, ugira uruhare mu iterambere ry’urubyiruko, kuko ibigo byigisha umupira (academies) bifasha abana n’urubyiruko barenga miliyoni ku isi kwiteza imbere binyuze mu myitozo, indangagaciro n’amahirwe y’akazi.
Ku rwego rw’ubukungu, siporo y’umupira w’amaguru yinjiza amafaranga menshi ku isi, aho isoko ryayo rigereranywa na miliyari zisaga 600 z’amadolari ku mwaka, binyuze mu matike, ubucuruzi, ubukerarugendo n’amasezerano y’itangazamakuru. Ibi bigaragaza uruhare rwayo mu guteza imbere iterambere rusange.
umupira w’amaguru ugira uruhare rukomeye mu kubaka amahoro n’imibanire myiza hagati y’ibihugu, kuko imikino mpuzamahanga ituma ibihugu bihura mu buryo bw’amahoro, bigateza imbere ubufatanye n’ubwumvikane. Imiryango nka FIFA ikomeza guteza imbere gahunda z’uko siporo ikoreshwa mu kwimakaza amahoro n’ubwiyunge ku isi.
umupira w’amaguru ni igikoresho cy’ingenzi mu mibanire mpuzamahanga, uburezi, ubukungu n’ubwiyunge, kandi ukwiye gukomeza gukoreshwa nk’inzira y’iterambere rirambye, amahoro n’ubumwe bw’abaturage ku isi hose.
Ibitabo byifashishijwe
- Umuryango w’Abibumbye (United Nations) – Umunsi Mpuzamahanga w’Umupira w’Amaguru (World Football Day)
- 👉 https://www.un.org FIFA – Icyumweru cy’Umupira w’Amaguru ku Isi (World Football Week)
- 👉 https://www.fifa.com Umuryango w’Abibumbye (United Nations) – Iminsi n’Ibyumweru Mpuzamahanga byemejwe na ONU
- 👉 https://www.un.org/en/observances FIFA – Urubuga rwemewe rwa FIFA
- 👉 https://www.fifa.com
